Fotografija stvarnih zaposlenika u uredu koji ne postoji, proizvod prikazan u AI-generiranom interijeru ili video u kojem osoba izgovara nešto što nikada nije rekla – svi su ti sadržaji nastali uz pomoć umjetne inteligencije, ali njihove pravne posljedice nisu iste. Od 2. kolovoza 2026. u Europskoj uniji primjenjuju se pravila transparentnosti iz AI Acta, pa se vlasnicima web-stranica i webshopova nameće pitanje koje sadržaje moraju označiti, a koje ne.

Umjetna inteligencija već se redovito koristi za pisanje tekstova, obradu fotografija, izradu ilustracija, videozapisa i marketinških materijala. Ipak, AI Act ne zahtijeva da se svaki sadržaj nastao uz pomoć umjetne inteligencije posebno označi. Obveze ovise o vrsti sadržaja, načinu na koji je prikazan i ulozi osobe ili tvrtke koja koristi AI. U praksi je pritom ključno razlikovati zakonske zahtjeve od preporučenih tehničkih mjera.

AI Act i njegova primjena u Hrvatskoj

AI Act, službeno Uredba (EU) 2024/1689 o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji, europski je zakonodavni okvir za razvoj i korištenje umjetne inteligencije. Europska komisija predložila ga je u travnju 2021., a Vijeće EU-a konačno ga je usvojilo 21. svibnja 2024. Uredba je stupila na snagu 1. kolovoza 2024., dok se pojedine odredbe počinju primjenjivati postupno. Za vlasnike web-stranica osobito je važan 2. kolovoza 2026., kada su se počela primjenjivati pravila transparentnosti iz članka 50.

Budući da je riječ o uredbi Europske unije, a ne o direktivi, AI Act izravno se primjenjuje i u Hrvatskoj. Hrvatski sabor ne mora donijeti poseban zakon da bi obveze iz uredbe vrijedile. Nacionalni provedbeni zakon ima drugu ulogu: uređuje nadležnosti, nadzor i ostala provedbena pitanja, a Hrvatska je njegovo donošenje uvrstila u Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2026. godinu. Čak i ako donošenje takvog propisa kasni, to ne uklanja obveze iz europske uredbe; pitanje provedbe sankcija odvojeno je od njihova postojanja.

Rizik ovisi o namjeni AI sustava

Uobičajeni alati za preporuku proizvoda, pretraživanje ponude ili planiranje zaliha nisu visokorizični samo zato što koriste umjetnu inteligenciju. Presudna je njihova namjena: AI za odabir zaposlenika ili procjenu kreditne sposobnosti kupca može potpasti pod posebna pravila. I kada sustav nije visokorizičan, i dalje treba provjeriti primjenjive obveze transparentnosti, zaštite podataka i zaštite potrošača.

AI Act zabranjuje određene manipulativne postupke i iskorištavanje ranjivosti zbog dobi, invaliditeta ili društvenog odnosno ekonomskog položaja. Za te je zabrane ključno da AI manipulacijom ili iskorištavanjem nečije ranjivosti bitno utječe na njegove odluke te njemu ili drugima uzrokuje znatnu štetu ili se takva šteta može razumno očekivati. Sama personalizirana preporuka proizvoda zato nije automatski zabranjena AI praksa.

Tko je odgovoran za označavanje AI sadržaja?

AI Act razlikuje pružatelje AI sustava i subjekte koji koriste AI sustave (deployers). Pružatelji razvijaju ili stavljaju AI sustave na tržište, a među njihovim su obvezama i određeni tehnički mehanizmi za strojno prepoznavanje AI-generiranog sadržaja. Druga skupina obuhvaća one koji AI sustave koriste pod svojom odgovornošću, primjerice za stvaranje sadržaja koji će objaviti na web-stranici.

Za poslovne web-stranice najčešće je relevantna upravo ta druga skupina. Ako tvrtka pomoću AI alata izradi realističnu fotografiju ili video koji se prema Uredbi smatra deepfakeom („uvjerljivim krivotvorenim sadržajem”), može nastati obveza otkrivanja da je sadržaj umjetno generiran ili izmijenjen.

Kod suradnje s vanjskom web-agencijom odgovornost nije moguće odrediti samo prema tome tko je naručio fotografiju ili potpisao ugovor. Agencija koja samostalno koristi AI za izradu sadržaja može imati status subjekta koji koristi AI, dok klijent može ostati odgovorni subjekt ako izvođač radi u njegovo ime i pod njegovom kontrolom. Presudan je stvarni način rada i raspodjela odgovornosti.

Iz ovih su obveza načelno isključene privatne, neprofesionalne aktivnosti fizičkih osoba. S druge strane, profesionalni kreatori sadržaja, freelanceri i influenceri koji redovito ostvaruju gospodarsku korist mogu biti obuhvaćeni pravilima.

Koji AI sadržaj treba označiti?

Za obvezu označavanja nije presudno samo to što je pri izradi korišten AI. Članak 50. stavak 4. odnosi se na otkrivanje umjetnog generiranja ili izmjene slikovnog, zvučnog i videosadržaja koji predstavlja deepfake. Prema Uredbi, to je sadržaj koji nalikuje stvarnim ili uvjerljivo mogućim osobama, predmetima, mjestima, subjektima ili događajima te može stvoriti lažan dojam da je autentičan ili istinit. Zbog toga je važan i kontekst u kojem ga posjetitelj vidi.

Sljedeći primjeri pokazuju kako se obveza može razlikovati ovisno o sadržaju i njegovu predstavljanju.

Vrsta sadržajaProcjena obveze označavanja
Fotografija kojoj je AI poboljšao oštrinu ili korigirao bojeU pravilu nije potrebno
AI-generirana apstraktna ilustracijaU pravilu nije potrebno
Očito fantastična ili stilizirana ilustracijaU pravilu nije potrebno
Stvarni proizvod na neutralnoj AI pozadiniU pravilu nije potrebno
Stvarni zaposlenici u uvjerljivoj, ali nepostojećoj poslovnoj prostorijiMoguća obveza
Potpuno AI-generirana fotografija nepostojećih zaposlenika, predstavljena kao stvarni tim tvrtkeU pravilu potrebno
Realistična fotografija nepostojećeg događaja, predstavljena kao stvarnaU pravilu potrebno
AI video u kojem stvarna osoba izgovara nešto što nikada nije reklaPotrebno

Tablica je orijentir, a ne automatska pravna klasifikacija svake slike. Primjerice, realistična AI vizualizacija interijera predstavljena kao idejno rješenje ne ostavlja isti dojam kao identična slika objavljena među fotografijama stvarno izvedenih projekata. Osim načina nastanka sadržaja treba procijeniti i što će prosječan posjetitelj iz njega zaključiti.

Stvarni zaposlenici u umjetno generiranoj prostoriji

Tvrtka želi predstaviti svoj tim u rubrici „O nama”, ali nema reprezentativan ured za fotografiranje. Stoga fotografiju stvarnih zaposlenika obradi pomoću AI-ja i smjesti ih u moderno uređenu, umjetno generiranu poslovnu prostoriju. Takva uporaba AI-ja nije zabranjena, no ako rezultat izgleda kao autentična snimka ureda tvrtke, može nastati obveza otkrivanja izmjene.

U tom slučaju moguće je dodati jednostavnu, jasno vidljivu napomenu poput „Pozadina je generirana pomoću AI-ja.” ili upotrijebiti odgovarajuću službenu EU AI ikonu. Ako je pozadina očito ilustrativna ili stilizirana, odnosno iz konteksta proizlazi da nije riječ o stvarnom uredu, moguće je da sadržaj uopće ne potpada pod obvezu označavanja. Nema, dakle, razloga takve fotografije automatski uklanjati s web-stranice.

Kada su i zaposlenici potpuno izmišljeni

Situacija je drukčija ako tvrtka na stranici „O nama” objavi uvjerljivu, potpuno AI-generiranu fotografiju desetak nasmiješenih zaposlenika u uredu, iako ne postoje ni prikazani ljudi ni prostorija. Prema službenim pojašnjenjima Europske komisije, definicija deepfakea ne obuhvaća samo prikaze stvarnih osoba i događaja, nego i onih koji bi uvjerljivo mogli postojati. Fotografija izmišljenog tima koja izgleda autentično i predstavljena je kao stvarna zato će vrlo vjerojatno podlijegati obvezi označavanja iz članka 50.

Tu se otvara i zasebno pitanje zavaravajućeg poslovnog predstavljanja. Prema članku 35. hrvatskog Zakona o zaštiti potrošača, poslovna praksa može biti zavaravajuća ako stvara netočnu predodžbu o trgovcu i njegovim obilježjima te navodi ili može navesti prosječnog potrošača na poslovnu odluku koju inače ne bi donio. Tvrtka s dva zaposlenika koja se predstavlja fotografijom dvadesetak izmišljenih ljudi mogla bi tako ostaviti pogrešan dojam o svojoj veličini, organizaciji i kapacitetima. Za poslovanje pretežno s drugim tvrtkama relevantan može biti i Zakon o nedopuštenom oglašavanju (NN 43/2009), osobito članci 3.–5., koji uređuju zavaravajuće oglašavanje i obilježja oglašivača.

Sama oznaka „AI-generirana slika” otkriva način nastanka fotografije, ali ne govori nužno da prikazane osobe nisu zaposlenici tvrtke. U takvom bi slučaju jasnija bila napomena: „Ilustrativni AI prikaz. Prikazane osobe nisu zaposlenici tvrtke.” Time se smanjuje mogućnost pogrešnog tumačenja, premda je i dalje bitan cjelokupan kontekst objave.

AI Act, dakle, ne zabranjuje korištenje izmišljenih ljudi na poslovnim web-stranicama. Ipak, obveza AI označavanja i zabrana zavaravajućeg predstavljanja dvije su odvojene pravne stvari: ispunjavanje jedne ne znači da je automatski ispunjena i druga.

AI fotografije proizvoda u web shopovima

Označavanje AI slika na web shopuSlika je izrađena pomoću AI-ja

Primjer tekstualne napomene u obliku trajnog CSS overlaya da je slika izrađena pomoću AI-ja
(sama slika prikazuje označavanje AI sadržaja na web shopu pomoću oznake ugrađene u slikovnu datoteku)

U webshopovima se stvarni proizvodi često prikazuju uz virtualne pozadine, namještaj, dekoracije ili generirane modele. Stvarna stolica, primjerice, može se nalaziti u potpuno AI-generiranoj dnevnoj sobi kako bi kupac lakše zamislio kako bi izgledala u prostoru. Takva fotografija ne mora automatski dobiti oznaku prema AI Actu; bitno je može li prikaz stvoriti lažan dojam autentičnosti.

Neovisno o AI Actu, webshop mora paziti i na istinitost prikaza robe. Članak 35. Zakona o zaštiti potrošača obuhvaća i poslovnu praksu koja stvara netočnu predodžbu o bitnim obilježjima proizvoda te utječe ili može utjecati na odluku o kupnji. Razlika se dobro vidi na nekoliko primjera:

  • Prikaz stvarne stolice u umjetno generiranoj dnevnoj sobi sam po sebi ne mora biti problematičan.
  • AI izmjena zbog koje presvlaka izgleda kao skuplja prirodna koža, iako to nije, može zavarati kupca.
  • Uklanjanje stvarnih oštećenja s fotografije rabljenog proizvoda također može dovesti kupca u zabludu.

Dodavanje AI oznake ne daje trgovcu pravo da pogrešno prikaže svojstva proizvoda. Zato transparentnost AI sadržaja i istinitost fotografija robe treba promatrati kao dva odvojena zahtjeva.

AI sadržaj u Google i Meta oglasima

Korištenje AI-ja za licitiranje ili odabir publike samo po sebi ne znači da oglas mora dobiti AI oznaku. Ako alat izradi fotografiju ili video koji predstavlja deepfake, vrijede pravila transparentnosti opisana u ovom članku. Trgovac zasebno treba provjeriti točnost cijena, svojstava proizvoda i promotivnih tvrdnji te zakonitost uporabe osobnih podataka za oglašavanje. Činjenica da je sadržaj predložila platforma ne uklanja njegove obveze. Zato je provjera generiranih oglasa prije objave važan dio vođenja kampanje.

Kako tehnički označiti AI fotografije

Kada fotografija podliježe obvezi označavanja, članak 50. stavak 5. zahtijeva da informacija bude jasna i raspoznatljiva najkasnije pri prvom prikazu sadržaja. Uredba pritom ne određuje obvezan HTML element, CSS klasu, položaj oznake ni jedinstven tekst koji se mora koristiti. Izbor rješenja ovisi o načinu prikaza fotografija na konkretnoj web-stranici.

Tekst neposredno uz fotografiju

Najjednostavnije je smjestiti kratku napomenu iznad ili ispod fotografije, primjerice „Slika je djelomično izmijenjena pomoću AI-ja.” Za takvo rješenje nije potrebna izmjena same slikovne datoteke, a tekst se po potrebi može jednostavno ažurirati.

CSS overlay preko fotografije

Druga je mogućnost postaviti oznaku preko dijela fotografije, na primjer na tamnu poluprozirnu podlogu. To se može napraviti standardnim HTML elementima <figure> i <figcaption> te odgovarajućim CSS-om.

Primjer HTML strukture:

<figure class="ai-image">
  <img src="zaposlenici.jpg" alt="Zaposlenici tvrtke">
  <figcaption>
    Pozadina je generirana pomoću AI-ja.
  </figcaption>
</figure>

Odgovarajući CSS:

.ai-image {
  position: relative;
  overflow: hidden;
}
.ai-image img {
  display: block;
  width: 100%;
  height: auto;
}
.ai-image figcaption {
  position: absolute;
  bottom: 0;
  left: 0;
  right: 0;
  padding: 8px 12px;
  background: rgba(0, 0, 0, 0.75);
  color: #fff;
  font-size: 12px;
  line-height: 1.4;
}

Prednost je ovog pristupa što se oznaka prilagođava prikazu fotografije na različitim veličinama zaslona, a njezin se tekst može promijeniti bez ponovne obrade datoteke. Pritom treba osigurati da oznaka ostane čitljiva i da je drugi elementi stranice ne prekrivaju.

Privremeni CSS overlay: koliko dugo treba biti vidljiv?

AI Act ne propisuje da oznaka mora stalno prekrivati fotografiju. Prema članku 50. stavku 5., informacija mora biti jasna i raspoznatljiva najkasnije pri prvom prikazu, ali Uredba ne određuje trajanje oznake u sekundama.

Dodatne smjernice daje dobrovoljni EU Kodeks dobre prakse za transparentnost AI sadržaja, u odjeljku 2., mjeri 1.2.1(b). Prema toj mjeri, ikona ili jednakovrijedna oznaka treba ostati vidljiva dovoljno dugo da je korisnik može uočiti u uobičajenim uvjetima. Mjera također predviđa da oznaka bude odmah uočljiva, bez dodatne radnje korisnika, te dopušta prikaz sučelja koji izgleda kao da je oznaka postavljena na sam sadržaj (točke (a) i (c)). Time se otvara mogućnost CSS overlaya koji se nakon određenog vremena uklanja kako ne bi trajno zaklanjao fotografiju.

Način prikazaProcjena
Oznaka nestaje 5-10 sekundi nakon učitavanja web-straniceProblematično: fotografija možda još nije bila vidljiva korisniku.
Oznaka nestaje nakon 5-10 sekundi stvarne vidljivosti fotografijeRazumnije odgovara zahtjevu da korisnik može primijetiti oznaku.
Oznaka ostaje trajno vidljivaTakođer prihvatljivo i tehnički jednostavnije rješenje.

Ako se odabere privremeni prikaz, vrijeme bi trebalo početi teći tek kad fotografija stvarno postane vidljiva u pregledniku. Odbrojavanje bi se trebalo zaustaviti kada korisnik pomakne stranicu pa fotografija izađe iz vidljivog područja ili kad korisnik prijeđe na drugu karticu. Za takvo ponašanje mogu se kombinirati JavaScriptov IntersectionObserver i provjera document.visibilityState. Obična CSS animacija koja počinje učitavanjem stranice ne jamči da je korisnik tijekom odbrojavanja uopće mogao vidjeti oznaku.

Deset sekundi nije službeno propisano trajanje. Ni AI Act ni Kodeks ne određuju univerzalni minimum od 5, 10 ili 15 sekundi. Primjerenost privremene oznake ovisi o čitljivosti, kontrastu, položaju, načinu prikaza i stvarnim okolnostima korištenja, uključujući primjenjive zahtjeve pristupačnosti i dostupnost informacije korisnicima čitača zaslona. Privremeni CSS overlay stoga može biti razumno rješenje, ali ne može se unaprijed jamčiti da će oznaka koja nestaje nakon točno deset sekundi uvijek biti dostatna.

Oznaka ugrađena u slikovnu datoteku

Natpis ili ikonu moguće je izravno ugraditi u JPG, PNG, WebP ili Avif datoteku. Tako oznaka ostaje dio fotografije i nakon preuzimanja, što je korisno kada se slike često izdvajaju i dijele izvan web-stranice. Nedostatak je mogućnost da se oznaka odreže pri prilagodbi slike različitim formatima, posebno u responzivnim galerijama i na društvenim mrežama. Na klasičnoj poslovnoj web-stranici CSS overlay često je jednostavniji, dok trajno ugrađena oznaka može biti praktičnija za fotografije koje redovito kruže drugim kanalima.

Službene EU AI ikone kao alternativa tekstu

Služene EU AI ikoneSlika je izrađena pomoću AI-ja

Primjer privremene napomene da je slika izrađena pomoću AI-ja (CSS overlay koji nestaje nekoliko sekundi nakon što je slika u vidnom polju). Na slici su prikazane službene EU AI ikone.

Europska komisija objavila je službene ikone za označavanje AI sadržaja. Dostupne su tri varijante: opća AI ikona, ikona za potpuno AI-generirani sadržaj (Fully AI-Generated) i ikona za djelomično AI-izmijenjeni sadržaj (Partially AI-Modified). Mogu se besplatno preuzeti u SVG i PNG formatu, a zbog malih dimenzija često ih je lakše smjestiti na fotografiju nego dulju tekstualnu napomenu.

Njihova uporaba nije obvezna, kao što ni članak 50. ne propisuje opću obvezu dodavanja posebnog teksta uz svaku AI ikonu. Jasno vidljiva i odgovarajuće odabrana službena ikona zato može biti razuman način označavanja. Ipak, sam izbor službene ikone nije automatska potvrda pravne usklađenosti: oznaka i dalje mora biti jasna i raspoznatljiva u konkretnom prikazu.

Službene EU AI ikone – Europska komisija

Dijeljenje poveznica i problem s og:image fotografijama

AI akt i označavanje AI sadržaja

Oznaka (službena EU ikona) da je slika izrađena pomoću AI-ja ugrađena u slikovni datoteku
(pogodno za og:image i dijeljenje na društvenim mrežama)

CSS overlay može sasvim dobro funkcionirati na vlastitoj web-stranici, ali problem nastaje kada netko podijeli poveznicu na Facebooku, LinkedInu ili drugoj društvenoj mreži. Web-stranice često koriste Open Graph metapodatak og:image kako bi odredile fotografiju koja će se prikazati uz podijeljenu poveznicu. Društvena mreža pritom preuzima slikovnu datoteku i samostalno je prikazuje; CSS oznaka s izvorne stranice ne prenosi se automatski zajedno s fotografijom.

Zbog toga ista fotografija može biti pravilno označena na web-stranici, a pri dijeljenju se pojaviti bez natpisa. AI Act ne propisuje posebnu tehnologiju za označavanje og:image datoteka. Ako fotografija koja se koristi za taj prikaz podliježe obvezi transparentnosti, ugrađivanje oznake u samu datoteku može spriječiti njezin gubitak pri dijeljenju. Ni to, međutim, ne uklanja sve tehničke poteškoće jer platforma može automatski odrezati dio slike na kojem se nalazi oznaka.

A što je s Google Business Profileom?

Sličan problem pojavljuje se i pri objavljivanju fotografija na Google Business Profileu (GBP), koji se prikazuje u Google pretraživanju i Google kartama. Fotografije koje tvrtka objavljuje na svom profilu učitavaju se zasebno, pa CSS oznake s web-stranice neće biti prenesene zajedno s njima. Ako fotografija podliježe obvezi označavanja prema AI Actu, potrebno je zasebno osigurati odgovarajuću oznaku i pri njezinoj objavi na GBP-u.

Pritom treba voditi računa i o Googleovim vlastitim pravilima. Prema službenim smjernicama, fotografije poslovnih profila trebaju vjerodostojno prikazivati stvarnost, bez značajnih izmjena ili pretjerane uporabe umjetne inteligencije. Stoga čak ni trajno ugrađena AI oznaka ne jamči da će takva fotografija biti prihvatljiva za Google Business Profile.

Ako društvena mreža odreže oznaku

Uredba ne sadrži izričita, posebna pravila odgovornosti za automatsko rezanje oznaka na tuđim platformama. Ne može se zato tvrditi da vlasnik web-stranice automatski odgovara pri svakoj promjeni formata slike, ali ni da je jednom postavljena oznaka nužno dovoljna bez obzira na to kako će sadržaj biti prikazan. Postavljanje oznake na mjesto koje se rjeđe odrezuje može smanjiti rizik, no riječ je o tehničkoj mjeri, a ne o zakonom propisanoj metodi.

Naziv slikovne datoteke i alternativni opis

Naziv poput proizvod-ai-izmijenjen.jpg nije zamjena za jasnu vizualnu oznaku jer ga posjetitelj u pravilu neće vidjeti. Open Graph podržava i metapodatak og:image:alt, kojim se može opisati fotografija, no platforma sama odlučuje hoće li i kako taj opis prikazati pomoćnim tehnologijama. AI Act ne propisuje izričitu obvezu korištenja tog metapodatka.

Za poslovne web-stranice i webshopove vrijedi razmotriti i jednostavniju mogućnost: kao og:image koristiti autentičnu, neizmijenjenu fotografiju proizvoda ili drugi prikladan vizual. Time se za taj konkretan prikaz može izbjeći problem obveznog AI označavanja.

AI videozapisi na YouTubeu

Pri objavi videa na YouTubeu treba razlikovati obveze autora ili poslovnog korisnika AI-ja od načina na koji oznaku prikazuje sama platforma. YouTube ima vlastitu funkciju za prijavu realističnog AI-generiranog ili značajno izmijenjenog sadržaja. Autor pri objavi može prijaviti takve izmjene, nakon čega platforma gledateljima prikazuje odgovarajuću informaciju.

Ako oznaka koju prikazuje YouTube osigurava jasno i pravodobno otkrivanje koje zahtijeva članak 50., nije nužno dodatno ugrađivati AI natpis u svaku snimku. Pritom treba imati na umu da se YouTubeova pravila i AI Act ne moraju u potpunosti podudarati po području primjene i načinu označavanja. Isti video objavljen na vlastitoj web-stranici ili drugoj platformi stoga treba zasebno promatrati kako bi se utvrdilo pruža li i taj prikaz odgovarajuću informaciju.

YouTubeova službena pravila označavanja AI sadržaja

AI tekstovi i chatbotovi

Pravila transparentnosti ne odnose se samo na slike i videozapise. AI Act obuhvaća i određene tekstove te situacije u kojima korisnik izravno komunicira s AI sustavom, ali ni ovdje ne vrijedi pravilo da svaka uporaba umjetne inteligencije automatski zahtijeva oznaku.

Tekstovi izrađeni pomoću ChatGPT-a

Članak 50. stavak 4. predviđa obvezu za AI-generirane ili AI-izmijenjene tekstove koji se objavljuju radi informiranja javnosti o pitanjima od javnog interesa. Postoji, međutim, iznimka kada je tekst prošao odgovarajuću ljudsku provjeru ili uredničku kontrolu, a fizička ili pravna osoba preuzima uredničku odgovornost za objavu. Puko ispravljanje gramatike i pravopisa ne mora predstavljati takvu sadržajnu uredničku provjeru.

Obična poslovna objava ili opis proizvoda zato ne mora automatski dobiti AI oznaku samo zato što je pri pisanju korišten ChatGPT ili Claude. Potrebno je promatrati svrhu teksta i okolnosti njegove objave. Stoga vlasnik web stranica ili web shopa nema izravnu obvezu vidljive oznake za komercijalne opise proizvoda i usluga jer se oni u pravilu ne smatraju tekstom u javnom interesu u smislu AI Acta.

AI chatbotovi

Članak 50. stavak 1. obvezuje pružatelja AI sustava da osigura obavještavanje osoba koje sa sustavom izravno komuniciraju, osim kada je iz okolnosti očito da je riječ o AI-ju. Informacija mora biti jasna i raspoznatljiva najkasnije pri prvoj interakciji te zadovoljiti primjenjive zahtjeve pristupačnosti. Na poslovnoj web-stranici to može biti poruka „Na vaša pitanja odgovara AI asistent.” Pri postavljanju chatbota treba provjeriti da je korisnik doista može uočiti.

Za reklamacije, povrate i poteškoće s plaćanjem korisno je omogućiti pristup ljudskoj podršci. Članak 50. sam po sebi ipak ne propisuje opće pravo na razgovor s operaterom. Posebno pravilo postoji za financijske usluge na daljinu: od 19. lipnja 2026. članak 91. Zakona o zaštiti potrošača, pri pružanju propisanih obavijesti potpuno automatiziranim mrežnim alatima, omogućuje potrošaču da zatraži komunikaciju s osobom na hrvatskom jeziku, bez dodatnih troškova. To vrijedi prije ugovaranja te u opravdanim slučajevima nakon njega; nije opće pravilo za svaki webshop koji prodaje robu.

Pristupačnost AI oznaka i čitači zaslona

Pristupačnost web-stranica osobama s invaliditetom nije nova obveza koju je uveo AI Act. U Hrvatskoj postoje i posebni propisi o pristupačnosti, no njihovo područje primjene razlikuje se ovisno o tome tko pruža uslugu i o kakvoj je web-stranici riječ.

Pravila za javni sektor i privatne webshopove

Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (NN 17/2019) primjenjuje se na tijela državne uprave, jedinice lokalne i regionalne samouprave te određena druga tijela javnog prava, uz propisane iznimke. Stupio je na snagu 23. rujna 2019., postojeće web-stranice morale su se uskladiti do 23. rujna 2020., a za mobilne aplikacije rok je bio 23. rujna 2021. Obuhvaća pristupačnost sadržaja i korisnicima koji se služe čitačima zaslona i drugim pomoćnim tehnologijama.

Za privatni sektor važan je i Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (NN 89/2025), koji se primjenjuje od 28. lipnja 2025. i među obuhvaćenim uslugama navodi e-trgovinu. Zakon ipak izričito izuzima mikro subjekte malog gospodarstva koji pružaju usluge: prema zakonskoj definiciji, riječ je o subjektima s manje od deset zaposlenih i propisanim godišnjim prihodima ili vrijednošću imovine do dva milijuna eura. Zato se ne može govoriti o jednoj jednakoj obvezi pristupačnosti za sve poslovne web-stranice.

Pristupačnost samih AI oznaka

Članak 50. stavak 5. AI Acta zahtijeva da informacije o AI sadržaju budu usklađene s primjenjivim zahtjevima pristupačnosti, ali ne propisuje zasebnu AI napomenu u alt atributu svake fotografije. Ako je oznaka pravi HTML tekst, primjerice unutar elementa <figcaption>, čitači zaslona u pravilu mogu pročitati taj sadržaj, pa nema potrebe automatski ponavljati istu napomenu u atributu alt.

Drukčije može biti kada se oznaka nalazi isključivo unutar slikovne datoteke. Za web-stranice na koje se primjenjuju zahtjevi pristupačnosti tada možda treba osigurati odgovarajuću tekstualnu alternativu. Obvezu transparentnosti AI sadržaja i obvezu pristupačnosti stoga treba primjenjivati zajedno kada je potrebno, ali ih ne treba poistovjećivati niti iz njih izvoditi dodatne zahtjeve koje propisi ne postavljaju.

Treba li mijenjati Impresum, Politiku privatnosti ili Uvjete korištenja?

Sama objava AI-generiranih ili AI-izmijenjenih fotografija ne stvara opću obvezu dodavanja posebne AI izjave u Impresum, Politiku privatnosti ili Uvjete korištenja. Kada je označavanje određenog sadržaja obvezno, informacija mora biti jasno dostupna pri njegovu prikazu; opća napomena skrivena u pravnom dokumentu nije zamjena za obavijest uz konkretan sadržaj.

Politiku privatnosti možda će trebati izmijeniti ako se AI koristi za obradu osobnih podataka, ali to je odvojeno pitanje zaštite podataka. Slično vrijedi i za izjavu o pristupačnosti: ona je zasebna zakonska obveza tijela javnog sektora obuhvaćenih Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (NN 17/2019). Takva se izjava mora objaviti i redovito ažurirati bez obzira na korištenje umjetne inteligencije. AI Act sam po sebi ne uvodi opću obvezu izrade dodatne izjave o AI sadržaju u pravnim dokumentima web-stranice.

Posebna pravila za portale i medije

Za medijske subjekte situacija može biti drukčija. U Hrvatskoj je 2026. donesen Zakon o provedbi Europskog akta o slobodi medija (NN 27/2026), čiji članak 23. propisuje posebnu obvezu označavanja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom za subjekte obuhvaćene tom odredbom, uključujući određene pružatelje medijskih usluga i elektroničkih publikacija. Ta obveza može biti šira od označavanja deepfake sadržaja prema AI Actu, pa pravila za običnu poslovnu web-stranicu ili webshop ne treba automatski prenositi na medijske portale.

Fotografije objavljene prije 2. kolovoza 2026.

Prema službenim pojašnjenjima Europske komisije, sadržaj generiran prije 2. kolovoza 2026. ne treba retroaktivno označavati samo zbog početka primjene članka 50. Vlasnici postojećih web-stranica zato ne moraju automatski pokrenuti opsežan projekt označavanja svih starijih AI fotografija.

Ipak, treba razlikovati ranije izrađen sadržaj od novih objava, novih AI izmjena i mogućih obveza koje proizlaze iz drugih propisa. Pružatelji određenih generativnih AI sustava stavljenih na tržište prije 2. kolovoza 2026. imaju rok do 2. prosinca 2026. za ispunjavanje obveza strojno čitljivog označavanja i prepoznatljivosti iz članka 50. stavka 2. To prijelazno pravilo ne odgađa obvezu poslovnih korisnika da otkriju *deepfake* sadržaj prema stavku 4.

AI pismenost i podaci koji se unose u alate

Označavanje sadržaja samo je dio obveza povezanih s uporabom AI-ja. Članak 4. AI Acta zahtijeva mjere potpore razvoju AI pismenosti osoblja i drugih osoba koje koriste sustave u ime tvrtke. Mjere trebaju odgovarati njihovu poslu i načinu uporabe alata. Nakon izmjene iz srpnja 2026. izričito je pojašnjeno da tvrtka ne mora jamčiti određenu razinu znanja svakog pojedinca. Nisu propisani jedinstven broj sati edukacije ni obvezan certifikat. Korisno je objasniti dopuštene alate, provjeru rezultata i postupanje kod pogrešaka te sačuvati jednostavan zapis o provedenim mjerama.

Posebno treba urediti unos reklamacija, narudžbi i tablica s podacima kupaca. Zakonitost takve obrade prvenstveno je pitanje GDPR-a i ne može se procijeniti samo prema tome je li AI alat besplatan ili se plaća. Prije uporabe treba provjeriti pravnu osnovu, potrebnost podataka, uvjete dobavljača, sigurnost i eventualne prijenose izvan Europskoga gospodarskog prostora. Dobra je praksa popisati korištene alate i jasno odrediti koje podatke zaposlenici smiju unositi. AI Act ne zamjenjuje pravila zaštite osobnih podataka.

Što propisuje zakon, a što je samo preporuka?

Pri uvođenju novih pravila lako se dogodi da se tehnički primjeri i dobrovoljni standardi počnu tumačiti kao zakonska obveza. Time se vlasnicima web-stranica mogu stvoriti nepotrebni troškovi. Europska komisija objavila je dobrovoljni kodeks dobre prakse za transparentnost AI sadržaja s detaljnijim tehničkim preporukama, ali kodeks nije isto što i obvezujući tekst Uredbe. Usklađenost je moguće postići i drugim odgovarajućim načinima.

PitanjeŠto zahtijeva AI Act?
Označiti svaki AI-obrađeni vizual?Ne
Jasno otkriti deepfake sadržaj koji podliježe članku 50.?Da
Koristiti točno određenu rečenicu?Ne
Koristiti službenu EU AI ikonu?Nije obvezno
Koristiti CSS overlay ili određeni HTML element?Nije propisano
Ugraditi oznaku trajno u svaku fotografiju?Nije izričito propisano
Ostaviti CSS overlay trajno vidljivim?AI Act to izričito ne zahtijeva; dobrovoljni Kodeks govori o dovoljnom trajanju vidljivosti.
Uvesti poseban sustav za og:image?Nije izričito propisano
Poštovati primjenjive zahtjeve pristupačnosti?Da
Dodati posebnu AI izjavu u Impresum?Nije opća obveza
Označiti komercijalne opise proizvoda i uslugaU pravilu ne; procjenjuje se svrha i kontekst teksta.

Izostanak obvezne tehnologije ili točno propisanog izgleda oznake ipak ne znači da je svejedno kako je ona postavljena. Kad postoji obveza označavanja, informacija mora biti jasna i raspoznatljiva pri prikazu sadržaja.

Kolike su moguće kazne?

Članak 99. AI Acta predviđa sljedeće gornje pragove:

PovredaNovčani i postotni prag
Zabranjene AI prakse35 milijuna eura ili 7 % prometa
Povrede transparentnosti i druge izričito navedene obveze15 milijuna eura ili 3 % prometa
Netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije dostavljene na zahtjev nadležnog tijela ili ovlaštene organizacije za provjeru sukladnosti AI sustava7,5 milijuna eura ili 1 % prometa

Postoci se računaju od ukupnog godišnjeg prometa tvrtke iz prethodne financijske godine, uključujući poslovanje u Hrvatskoj i inozemstvu.

Za mikro, mala i srednja poduzeća najviša kazna ograničena je na niži od dva iznosa: iznos u eurima naveden u tablici ili iznos dobiven izračunom postotka prometa. Primjerice, za tvrtku koja pripada toj skupini i ima ukupni godišnji promet od dva milijuna eura, najviša kazna za zabranjene prakse iznosi 140.000 eura, a za povrede transparentnosti 60.000 eura.

Za velika poduzeća u pravilu se primjenjuje viši od ta dva iznosa. Posebna olakšica postoji za određena poduzeća koja su prerasla kategoriju malih i srednjih, odnosno small mid-cap poduzeća: njima niži iznos vrijedi za povrede transparentnosti i druge obveze iz drugog retka tablice te za dostavljanje netočnih informacija iz trećeg retka.

To su najviši mogući iznosi, a stvarna kazna ovisi o okolnostima povrede. Pripadnost mikro, malim ili srednjim poduzećima ne određuje se samo prema prometu webshopa; važni su i broj zaposlenih te povezanost s drugim poduzećima.

Kako uskladiti web-stranicu bez nepotrebnih troškova

Za većinu klasičnih poslovnih web-stranica i webshopova nije potrebno uvoditi složen sustav označavanja svih sadržaja koji su na bilo koji način nastali uz pomoć AI-ja. Praktičnije je krenuti od samih fotografija, tekstova i videozapisa te utvrditi koji od njih stvarno potpadaju pod obvezu transparentnosti.

Nakon toga postupak može biti jednostavan:

  1. Prepoznati sadržaj koji treba označiti, uzimajući u obzir njegovu prirodu i kontekst objave.
  2. Odabrati jasno vidljivu oznaku – tekst uz fotografiju, CSS overlay ili odgovarajuću EU AI ikonu. Ako je overlay privremen, treba osigurati dovoljno dugo vrijeme stvarne vidljivosti.
  3. Provjeriti dijeljenje izvan web-stranice, osobito fotografije za og:image i videozapise objavljene na društvenim platformama.
  4. Urediti internu uporabu AI-ja: odabrati dopuštene alate, pravila unosa podataka i primjerene upute osobama koje s njima rade.
  5. Ne uvoditi tehničke mjere samo zato što se predstavljaju kao zakonske obveze, ako nisu propisane ni potrebne za ispunjavanje primjenjivih zahtjeva.
  6. Odvojeno provjeriti druge propise, osobito zaštitu potrošača, pristupačnost i posebna pravila za medije.

AI Act ne znači da tvrtke trebaju prestati koristiti AI fotografije, ilustracije ili videozapise. Njegova je svrha osigurati transparentnost ondje gdje umjetno stvoren sadržaj može biti predstavljen kao autentičan. Za vlasnika web-stranice to u praksi znači razlikovati ono što se mora označiti od onoga što se označava dobrovoljno te izabrati rješenje koje je jasno posjetitelju, tehnički održivo i razmjerno stvarnoj obvezi.

Službeni izvori

  1. Uredba (EU) 2024/1689 – AI Act, puni tekst na hrvatskom
  2. Uredba (EU) 2026/1744 – izmjene AI Acta
  3. Članak 50. – Obveze transparentnosti
  4. Europska komisija – službena pitanja i odgovori o članku 50.
  5. Europska komisija – pitanja i odgovori o AI pismenosti
  6. Europska komisija – smjernice za provedbu obveza transparentnosti
  7. EU Kodeks dobre prakse za transparentnost AI sadržaja – Europska komisija
  8. Europska komisija – definicija mikro, malih i srednjih poduzeća
  9. Službene EU ikone za označavanje AI sadržaja
  10. Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2026. godinu – NN 26/2026
  11. Zakon o zaštiti potrošača – NN 19/2022
  12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača – NN 59/2026
  13. Zakon o nedopuštenom oglašavanju – NN 43/2009
  14. Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora – NN 17/2019
  15. Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga – NN 89/2025
  16. Zakon o provedbi Europskog akta o slobodi medija – NN 27/2026
  17. Opća uredba o zaštiti podataka – GDPR
  18. AZOP – preporuka za sigurno korištenje velikih jezičnih modela
  19. Googleove službene smjernice za fotografije poslovnih profila


Pravna i sadržajna provjera: 7. studenog 2026.  

Ovaj je članak informativnog karaktera i služi kao opći vodič.
Budući da primjena zakonskih pravila može ovisiti o konkretnom sadržaju i načinu njegove uporabe, pojedine slučajeve potrebno je razmotriti zasebno.